Nekada se smatralo kako se osnovna struktura mozga razvija oko treće godine života i mozak u potpunosti postaje razvijen do 10. ili 12. godine života. Međutim, novija istraživanja ukazuju na to kako je mozak u adolescentnoj dobi još uvijek itekako u fazi razvoja, koja se nastavlja sve do sredine dvadesetih godina.
Naime, mozak se ne razvija odjednom i njegov se razvoj odvija u fazama. Jedna je od posljednjih regija koja sazrijeva prednji čeoni režanj. To je posebno važno jer je upravo taj dio mozga zadužen za mentalne funkcije kao što su planiranje, donošenje strategija, organiziranje, upravljanje pažnjom, samokontrola i predviđanje posljedica.
Dva su procesa u adolescentnom razdoblju ključna za razvoj mozga, naglašavaju stručnjaci iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje u SAD-u. Prvi je povećana proizvodnja sive tvari, koja čini regije mozga zaduženima upravo za prethodno navedene funkcije, do čega dolazi na samom početku adolescencije. Drugi, još važniji, naziva se čišćenjem živčanih stanica u mozgu. Taj proces slijedi pretjeranu proizvodnju i zapravo znači kako veze između neurona koji se ne koriste nestaju, dok one koje se koriste često jačaju po principu „upotrebljavaj ih ili ih izgubi“ (engl. use it or lose it). Taj proces služi poboljšanju funkcija mozga, a oblikuju ga aktivnosti i iskustva mlade osobe.
Konzumacija alkohola može znatno utjecati na sazrijevanje adolescentskog mozga. Učinci alkohola više štetno utječu na tinejdžere nego na odrasle osobe. U usporedbi s tinejdžerima koji apstiniraju, oni koji konzumiraju alkohol pokazuju znatno manji volumen mozga i manju gustoću unutar hipokampusa i ključnih frontalnih dijelova mozga. Hipokampus je odgovoran za stvaranje uspomena i učenje. Istraživanja među adolescentima pokazuju da je povećana konzumacija alkohola povezana sa smanjivanjem veličine hipokampusa za čak 10 posto. Također, istraživanja pokazuju kako je funkcija hipokampusa iznimno osjetljiva na alkohol u adolescentskim godinama te kako alkohol može uzrokovati oštećenje ili uništenje moždanih stanica hipokampusa[1].
Prefrontalni korteks nalazi se s prednje strane mozga. On je kod čovjeka proporcionalno veći nego kod drugih vrsta te je uključen u donošenje odluka, planiranje i samokontrolu. Također je uključen u društvenu interakciju, razumijevanje drugih ljudi i samosvijest. Konzumacija alkohola može utjecati na kontrolu impulsa. Uspoređujući volumen prefrontalnog korteksa kod adolescenata koji prekomjerno konzumiraju alkohol i onih koji ga uopće ne konzumiraju, istraživanja su pokazala kako je volumen manji kod onih adolescenata koji prekomjerno konzumiraju alkohol.[2],[3]
Alkohol djeluje na moždane stanice i ometa komunikaciju moždanih i drugih stanica u tijelu. On potiskuje aktivnost određenih moždanih putova, čineći u konačnici da osoba izgleda tromo, letargično i usporeno. Novootkriveni dokazi ukazuju kako je prekomjerno konzumiranje alkohola tijekom adolescencije povezano s lošijom kognitivnom funkcijom i mogućim abnormalnostima u reakcijama mozga tijekom obavljanja zahtjevnijih kognitivnih zadataka. Razlog su tomu strukturalne promjene mozga prouzročene konzumacijom alkohola.[4],[5]
Zanimljivo!
Rođenje: rođeni smo s dvostruko više neurona nego što će nam ikada trebati. U naredne dvije do tri godine neuroni se međusobno povezuju u mrežu i komuniciraju međusobno putem neurotransmitera. Tako se poruke šalju kroz cijelo tijelo omogućujući njegovo ispravno funkcioniranje.
Adolescencija: tijekom puberteta događaju se promjene u cijelom tijelu. Mozak se također mijenja. Razdoblje promjena u mozgu traje dulje od razdoblja puberteta, pa mozak doseže potpunu zrelost s otprilike 25 godina.
[1] NHMRC (2009). Australian Guidelines to Reduce Health Risks from Drinking Alcohol. (ISBN Online: 1864963808)
[2] Squeglia, L. M., Jacobus, J. & Tapert, S. F. (2009). The Influence of Substance Use on Adolescent Brain. Clin EEG Neurosci, 40(1), 31–38.
[3] Monti, R., Nixon, K., Sher, K. J., Swartzwelder, S., Tapert, S., White, A. & Crews, F.T. (2005). Adolescence: Booze, Brains, and Behavior. Alcoholism: Clinical & Experimental Research, 29(2), 207–220. doi:10.1097/01.ALC.0000153551.11000.F3
[4] RACP and RANZCP (2016). Alcohol Policy [Press release]. Pristupljeno na https://www.racp.edu.au/docs/default-source/advocacy-library/pa-racp-ranzcp-alcohol-policy.pdf.
[5] Squeglia, L. M., Jacobus, J. & Tapert, S. F. (2009). The Influence of Substance Use on Adolescent Brain. Clin EEG Neurosci, 40(1), 31–38.