Iako alkohol ponekad kratkoročno pozitivno utječe na naše raspoloženje, dugoročno gledano može prouzročiti probleme za naše mentalno zdravlje. Redovito opijanje oštećuje kemikalije u mozgu koje su ključne za mentalno zdravlje, stoga, iako se osjećamo opuštenima nakon popijenog alkoholnog pića, dugoročno gledano alkohol negativno utječe na mentalno zdravlje i doprinosi osjećajima depresije i anksioznosti te nam postaje teže nositi se sa stresom.
Kako alkohol utječe na naš mozak?
Mozak ovisi o osjetljivoj ravnoteži različitih kemikalija i procesa. Alkohol može poremetiti tu ravnotežu, utječući na naše misli, osjećaje i djelovanja, a ponekad i na naše dugotrajno mentalno zdravlje. Djelomično je to tako zbog neurotransmitera, kemikalija koje pomažu pri prijenosu signala od jednog živca (ili neurona) u mozgu do drugog.
Primjerice, za osjećaj opuštenosti koji nam alkohol pruža odgovorne su kemijske promjene u mozgu koje je prouzročio alkohol. Zbog alkohola se neki ljudi osjećaju samopouzdanijima i manje anksioznima jer on utječe na dio mozga povezanog s inhibicijom. No, što više pijemo, to je veći utjecaj alkohola na naš mozak i bez obzira na naše tadašnje raspoloženje, s povećanom konzumacijom alkohola moguće je da će preuzeti negativne emocije, što dovodi do negativnog utjecaja na naše mentalno zdravlje. Alkohol također može biti povezan s agresijom te neki ljudi postaju ljuti, agresivni, anksiozni ili depresivni kada piju alkohol.
Alkohol i anksioznost
Anksioznim osobama alkoholno piće može pomoći opustiti se, međutim to je samo kratkoročan osjećaj. Osjećaj opuštenosti nakon konzumacije alkoholnog pića posljedica je kemijskih promjena u mozgu koje uzrokuje alkohol, ali taj osjećaj brzo nestaje. Naime, računati na to da će alkohol zamaskirati anksioznost može također dovesti do sve veće ovisnosti. Vjerojatna je posljedica toga razvoj veće tolerancije na alkohol, što znači da nam s vremenom trebati sve više alkohola kako bismo došli do tog osjećaja opuštenosti. Stoga, srednjoročno i dugoročno gledano, taj obrazac često dovodi do ovisnosti o alkoholu.
Anksioznost može biti posljedica mamurluka. Iako neki to jedva primijete, osobama koje se već bore s anksioznošću mamurluk može pogoršati njezine simptome.
Zbog alkohola se možemo osjećati više anksioznima u određenim situacijama. Kada konzumiramo alkohol, ne prepoznajemo dobro signale u našem okruženju. Naime, ako smo skloni anksioznosti i primijetimo nešto što bismo mogli shvatiti kao ugrožavajuće, bit ćemo skloni fokusirati se na to i zanemariti druge manje ugrožavajuće ili neutralne informacije.
Kako biste umanjili osjećaj stresa ili anksioznosti bez alkohola, pokušajte vježbati ili prakticirajte neke metode relaksacije poput meditacije ili joge. Kada ste zabrinuti ili anksiozni, koristite se tehnikama disanja. Osim toga, razgovor s nekime o vašim osjećajima također ima pozitivan učinak.
Alkohol i depresija: začarani krug
Redovito opijanje povezano je sa simptomima depresije. Teško je razdvojiti uzrok i posljedicu, odnosno nije uvijek jasno ima li osoba simptome depresije zbog alkohola ili pije alkohol zbog simptoma depresije. Alkohol sigurno utječe na kemijski sastav i živčani sustav u našem tijelu, a oni su odgovorni za regulaciju našeg raspoloženja. Studije pokazuju kako depresija može biti posljedica opijanja i kako smanjenje ili prestanak konzumacije alkohola može popraviti naše raspoloženje.
Imajte na umu i kako se lijekovi propisani za depresiju ne smiju miješati s alkoholom. Neki antidepresivi koji se često propisuju znaju povećati rizik za povratak opijanju, stoga se antidepresivi uzimaju s velikim oprezom i samo ako ih je propisao liječnik.
Alkohol može uzrokovati gubitak inhibicija i impulzivno ponašanje te nas potaknuti da djelujemo onako kako inače ne bismo, a među tim je djelovanjem i poticanje na samoozljeđivanje pa čak i samoubojstvo. Postoji jaka poveznica između opijanja, odnosno kroničnog opijanja i akutne zloupotrebe alkohola, i suicidalnih misli, pokušaja samoubojstva te smrti uzrokovane samoubojstvom.
Ekstremno opijanje može uzrokovati psihozu, tešku mentalnu bolest čiji su simptomi halucinacije i iluzije (npr. da vas netko proganja). Psihozu također mogu uzrokovati akutna intoksikacija i odvikavanje te je čak i češća u slučajevima kada osobe ovisne od alkohola odjednom prestanu piti.