Ekscesivno epizodično pijenje (engl. binge drinking) stil je pijenja koji uključuje pet ili više standardnih pića u jednoj prigodi.
Prema drugim definicijama označuje količinu popijenog alkohola koja dovodi do 0,08 promila ili više alkohola u krvi, odnosno do opijanja. Neke definicije uzimaju u obzir pojačanu fiziološku osjetljivost žena na alkohol ili razdoblje od mjesec dana u kojem se takve epizode ponavljaju. Karakteristično je za mlađe ljude i najčešće je vezano uz konzumaciju u društvu (za vrijeme izlazaka, zabave ili druženja) u razdoblju pohađanja srednje škole ili studiranja. To je raširen obrazac pijenja i kod adolescenata u Hrvatskoj, tako da je, prema podacima ESPAD-a za 2019. godinu, 46 % mladića i 43 % djevojaka u dobi od 15 i 16 godina imalo epizodu opijanja u proteklih mjesec dana, što je visoko iznad europskog prosjeka.
Motivi za opijanje mogu biti različiti, no općenito se mogu podijeliti u dvije skupine. U prvu spadaju očekivanje zabave, uzbudljivih iskustava i prevladavanja društvenih inhibicija, a u drugu smanjivanje napetosti, sučeljavanje sa stresom i regulacija emocija kao što su lošije raspoloženje ili povećana tjeskoba.
Prema jednom europskom istraživanju najčešći su razlozi „bindžanja“ mladih bili zabava, bolje uklapanje u društvo, postizanje osjećaja sreće ili opuštanje, no 40 % ih se opijalo kako bi zaboravilo na svoje probleme.
Povećan rizik od razvoja alkoholizma kasnije u životu i drugih posljedica za zdravlje čini takav način pijenja ozbiljnim javnozdravstvenim problemom. Oko 40 % ovisnika o alkoholu izvještava o opijanjima tijekom adolescencije. Što se „bindžanje“ događalo ranije u životu i što su epizode bile učestalije, veći je i rizik. Opijanje je značajno povezano i s depresijom. Depresivniji studenti podložniji su uporabi alkohola od onih koji se ne suočavaju s tom vrstom emocionalnih problema. Rizik od samoubojstva četverostruko je veći kod adolescenata koji ekscesivno piju od njihovih vršnjaka koji nisu skloni alkoholu. Uz opijanje često ide i uporaba drugih sredstava ovisnosti kao što su kanabis, stimulansi i nove psihoaktivne tvari, što značajno doprinosi mogućim negativnim posljedicama. U posljednje se vrijeme sve više govori i o raširenoj praksi da se uz alkohol piju i energetski napici, što je vrlo štetno, osobito za kardiovaskularni sustav.
Značajne su i posljedice za zdravlje. Osobe u pijanom stanju sklonije su rizičnim ponašanjima. „Bindžanje“ tijekom adolescencije značajno je povezano s prometnim nezgodama, ozljedama, agresivnim ponašanjem, viktimizacijom, seksualnim nasiljem i samoubojstvima. Čak je trećina svih prometnih nesreća kod osoba između 15. i 20. godine života povezana s pijenjem. Prema jednom istraživanju o interpersonalnom nasilju, tinejdžeri koji su bili izloženi nasilju češće su bili depresivni i skloni epizodama opijanja. Značajan broj djevojaka koje su prijavile seksualno zlostavljanje bile su pod utjecajem alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari. Naravno, samo stanje pijanstva nije uzrok nasilja, i to je važno naglasiti. Češći su i neplanirani seksualni odnosi, seksualni odnosi bez zaštite ili neplanirane trudnoće, a povećava se opasnost od spolno prenosivih bolesti, uključujući i HIV. Visoka alkoholemija može prouzročiti predoziranje, gubitak svijesti, gušenje zbog udisanja povraćanog sadržaja, gubitak pamćenja (amneziju) o događajima u vrijeme opijenosti i gubitak osobnih stvari.
Redovito opijanje može dovesti do oštećenja mozga u znatno većoj mjeri nego kontinuirano, redovito pijenje manjih količina alkohola. Naime, u fazi oporavka nakon prepijanja oslobađa se ekstremna količina neurotransmitora glutamata, što ima toksičan učinak na moždane stanice, dok se kod redovitih pilaca glutamat oslobađa znatno sporije.
Mozak u razvoju posebice je osjetljiv na taj neurotoksični učinak, a to se u najvećoj mjeri odnosi na razdoblje prije petnaeste godine života. Mnogi su istraživači suglasni kako nema sigurne količine alkohola kada je u pitanju mozak u razdoblju adolescencije.
Kad su posrijedi tjelesne bolesti, opijanje je povezano s moždanim udarom i iznenadnom smrti. Visok je rizik od kardiovaskularnih incidenata kao što su infarkt miokarda i plućna embolija.
Iskustvo, profesionalno ali i životno, uči nas da ni odrasli ljudi, a osobito mladi, nisu svjesni rizika koji su povezani s različitim obrascima konzumacije alkoholnih pića. To vrijedi i za binge drinking. Informiranje, edukacija i prevencija važni su koraci pri smanjivanju zdravstvenih i socijalnih rizika.